{"id":388,"date":"2022-03-12T08:07:48","date_gmt":"2022-03-12T08:07:48","guid":{"rendered":"https:\/\/startersites.io\/stagingfive\/?page_id=388"},"modified":"2026-01-23T21:10:30","modified_gmt":"2026-01-23T20:10:30","slug":"o-nama","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/premuda.hr\/en\/o-nama\/","title":{"rendered":"O nama"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-stackable-columns alignfull stk-block-columns stk-block stk-cf247fd stk-block-background stk--has-background-overlay\" data-block-id=\"cf247fd\"><style>.stk-cf247fd {background-color:var(--theme-palette-color-4, #000000) !important;background-image:url(https:\/\/ml8cyy1qf2vv.i.optimole.com\/w:auto\/h:auto\/q:mauto\/f:best\/https:\/\/premuda.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_20230809_203127-1.jpg) !important;background-position:top center !important;padding-top:310px !important;padding-right:35px !important;padding-bottom:180px !important;padding-left:35px !important;margin-bottom:0px !important;}.stk-cf247fd:before{background-color:var(--theme-palette-color-4, #000000) !important;opacity:0 !important;}@media screen and (max-width:999px){.stk-cf247fd {padding-top:210px !important;padding-bottom:140px !important;}}<\/style><div class=\"stk-row stk-inner-blocks has-text-align-center stk-block-content stk-content-align stk-cf247fd-column\">\n<div class=\"wp-block-stackable-column stk-block-column stk-column stk-block stk-1d93b9f\" data-v=\"4\" data-block-id=\"1d93b9f\"><style>.stk-1d93b9f-container{margin-top:0px !important;margin-right:0px !important;margin-bottom:0px !important;margin-left:0px !important;}<\/style><div class=\"stk-column-wrapper stk-block-column__content stk-container stk-1d93b9f-container stk--no-background stk--no-padding\"><div class=\"stk-block-content stk-inner-blocks stk-1d93b9f-inner-blocks\">\n<div class=\"wp-block-stackable-heading stk-block-heading stk-block-heading--v2 stk-block stk-436ce8b\" id=\"otok-premuda\" data-block-id=\"436ce8b\"><style>.stk-436ce8b {margin-bottom:20px !important;}.stk-436ce8b .stk-block-heading__text{font-size:70px !important;color:var(--theme-palette-color-8, #ffffff) !important;line-height:1em !important;font-weight:800 !important;}@media screen and (max-width:999px){.stk-436ce8b .stk-block-heading__text{font-size:50px !important;}}<\/style><h2 class=\"stk-block-heading__text has-text-color has-palette-color-8-color\">Otok Premuda<\/h2><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-stackable-text stk-block-text stk-block stk-ad51fb0\" data-block-id=\"ad51fb0\"><style>.stk-ad51fb0 {max-width:55% !important;min-width:auto !important;margin-right:auto !important;margin-left:auto !important;}.stk-ad51fb0 .stk-block-text__text{color:var(--theme-palette-color-8, #ffffff) !important;}@media screen and (max-width:999px){.stk-ad51fb0 {max-width:100% !important;min-width:auto !important;}}<\/style><p class=\"stk-block-text__text has-text-color has-palette-color-8-color\">Dobrodo\u0161li na stranice otoka Premuda<\/p><\/div>\n<\/div><\/div><\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-stackable-spacer stk-block-spacer stk--no-padding stk-block stk-6090630\" data-block-id=\"6090630\"><style>.stk-6090630 {height:140px !important;}@media screen and (max-width:999px){.stk-6090630 {height:90px !important;}}<\/style><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-stackable-text stk-block-text stk-block stk-eb17096\" data-block-id=\"eb17096\"><p class=\"stk-block-text__text\"><strong>Povijest<\/strong><\/p><\/div>\n\n\n\n<p>O naseljenosti otoka u pretpovijesti nema zasad pouzdanih podataka. <strong>Prvi pisani spomen<\/strong> je iz anti\u010dkoga doba, na tzv. Tabuli Peutingeriani <strong>iz 3. st<\/strong>., na kojoj se otok naziva <strong><em>Pamodos<\/em><\/strong>. Taj naziv pred-indoeuropskoga je porijekla, a budu\u0107i da se zna da su osim obale i svi otoci ispred obale od rijeke Ra\u0161e do Krke bili u vlasti Liburna, za pretpostaviti je da je otok bio naseljen u najranijim povijesnim razdobljima.<\/p>\n\n\n\n<p>Za rimske vladavine otok je, kao i u razdoblju prije toga, bio u zadarskoj domeni. O rimskoj prisutnosti na otoku govore ostaci kamenoloma. <strong>U 7. st<\/strong>. ravenski Geograf spominje otok pod nazivom <strong><em>Primodia<\/em><\/strong>. Ime je nedvojbeno dobio prema latinskom <em>primus <\/em>\u2013 prvi, jer je prvi otok na ulazu u zadarski kanal sa sjeverozapadne strane. Od toga je naziva potekao dana\u0161nji naziv otoka.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Premudu spominje pod nazivom <strong><em>Pyrotima <\/em><\/strong><strong>u 10. st.<\/strong> i Konstantin Porfirogenet. Iako on pi\u0161e da je otok nenaseljen, mnogi autori smatraju da je i u to doba bio naseljen, ali na njemu nije bilo kastruma pa ga car i nije navodio kao naseljeni otok (na otoku postoji crkvica, tzv. &#8220;gar\u0161ka&#8221;, iznad uvale Kalpi\u0107. Prema predaji tu su Grci zakopavali zlato. Istra\u017eivanje ovih ostataka moglo bi osvijetliti razdoblje srednjega vijeka. Osim nje u literaturi se spominje crkvica sv. Ane, no dana\u0161nje stanovni\u0161tvo za nju ne zna.)<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo svi oto\u010dki toponimi, ne samo oni u unutra\u0161njosti nego i na obali, hrvatskoga su porijekla, \u0161to govori da u doba doseljavanja Hrvata nije bilo znatnijega romanskoga stanovni\u0161tva od kojega su mogli preuzeti ranije nazive. Hrvati su otoku dali svoje ime, <strong><em>Dla\u010dnik, Dlasnik<\/em><\/strong> (prema pretpostavkama lokalnog stanovni\u0161tva, ovaj naziv potje\u010de od izreke &#8216;kao na dlanu&#8217;, prvi otok na ulazu u Zadarski kanal). Iako se taj naziv u dokumentima prvi put spominje 1567., zasigurno je nastao puno prije, tj. prije po\u010detka mleta\u010dke vladavine u Dalmaciji (1409.), kad je taj naziv zamijenjen mleta\u010dkim nazivom <strong>Premuda<\/strong>. U narodnom govoru i u nekim glagoljskim dokumentima naziv Dla\u010dnik zadr\u017eao se sve do po\u010detka 20. st.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pod imenom <strong>Premuda<\/strong> otok je zabilje\u017een ve\u0107 godine <strong>1421.<\/strong> u zadarskom katastiku.<\/p>\n\n\n\n<p>U unutra\u0161njosti otoka u blizini polja razvilo se naselje. Prema popisu iz 1527. Premuda je imala 110 stanovnika. Otok je stalno spadao pod zadarsku nadbiskupiju. Do godine 1659. \u017eupni centar bio je Silba, a tada Premuda postaje \u017eupa. \u017dupa je kao i druge na zadarskom oto\u010dju bila glagoljska. Od 17. st. do danas Premuda je dala 32 glagolja\u0161a. U \u017eupnom uredu sa\u010duvani su glagoljski kodeksi: Glagoljska matica vjen\u010danih (1656.-1718.), Glagoljska<\/p>\n\n\n\n<p>matica mrtvih (1662.-1718.) i Glagoljska madrikula sv. Kirijaka (1697.-1812.) te 6 glagoljskih misala i brevijara. Danas se dokumenti, smatraju kaziva\u010di, nalaze vjerojatno u \u017eupnom uredu na Silbi jer ih je iz \u017eupnoga dvora, kao i neke crkvene predmete, odnio \u017eupnik na Silbu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glagolja\u0161i<\/strong> su odigrali veliku kulturnu i politi\u010dku ulogu na otoku. Jedan od njih bio je <strong>Julije Smir\u010di\u0107<\/strong>, mati\u010dar u Novigradu i Premudi od 1868. do 1909., a dobio je zbog uzornog rada i \u017eivota odlikovanje Zlatni vite\u0161ki kri\u017e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Stanovni\u0161tvo otoka je bilo izlo\u017eeno napadima turskih gusara od 1559. do 1685., kada su ih odvodili u ropstvo. Na otoku je 1661. organizirana stra\u017ea koja je obavje\u0161tavala o gusarskim napadima i pojavi neprijateljskih brodova (danas <strong>lokalitet Stra\u017ea ili \u0160intinela<\/strong> prema talijanskom <em>Sentinela <\/em>\u2013 Stra\u017ea). Postoji ju\u017eno od luke Krijal <strong>lokalitet Belveder<\/strong> (prema talijanskom \u2013 kula ili uzvisina s koje se pru\u017ea lijep pogled). Na tom je polo\u017eaju vjerojatno bila ribarska stra\u017ea za za\u0161titu od nenadanih gusarskih napada. Tako je otok godine 1608. imao samo 26 stanovnika. Ovaj popis koji je dao napraviti zadarski gradski knez 1608. i osim broja stanovnika navodi i <strong>prezimena<\/strong> koja su tada postojala u selu. To su: <strong>Barbi\u0107, Crvari\u0107, Lovrovi\u0107, Longin, Ricovi\u0107, Jadrijevi\u0107, Krpa\u010di\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 1714.-1718. osmansko je gusarstvo ponovno o\u017eivjelo pa su sa 10 ulcinjskih fusta (brzih i laganih la\u0111a) postali nadmo\u0107ni u zadarskom akvatoriju. U usmenoj predaji na otoku zadr\u017ealo se sje\u0107anje na napade ulcinjskih gusara i odvo\u0111enje stanovni\u0161tva u ropstvo.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>I senjski su gusari u svojim pohodima dolazili do otoka, gdje su napadali i plja\u010dkali mleta\u010dke brodove. Zbog tih napada na Premudi je podignuta kula izvidnica. Iako se u dokumentima spominje tek 1806. sigurno je sagra\u0111ena prije. Prema kaziva\u010dima, godine 1926. sagra\u0111ena je zgrada zadru\u017enog doma ispred \u017eupnoga dvora, na mjestu nekada\u0161njega <em>ka\u0161tela<\/em>, koji je tada sru\u0161en.<\/p>\n\n\n\n<p>Novo se stanovni\u0161tvo na Premudu doseljavalo u 18. st., najvi\u0161e s Oliba, gdje su u 15. st. do\u0161li iz Cetinske krajine te se broj stanovnika u naselju pove\u0107ao. Podatak o stolje\u0107u doseljavanja je prema kaziva\u010du Milodaru Telesmani\u0107u. Isti kaziva\u010d ka\u017ee da su se od dana\u0161njih stanovnika prvi naselili Smir\u010di\u0107i na predjelu oko crkve (pretpostavlja se da su oni do\u0161li iz zadarskog zale\u0111a, mjesta Smil\u010di\u0107). Tako je <strong>godine 1759. u naselju bilo 284 stanovnika<\/strong>. Iste je godine u naselju bilo 39 obitelji, sposobnih za oranje 33, volova za oranje 55, krava i teladi 30, ovaca 660, tovarnih \u017eivotinja 31, trabakula 3. Isti broj ovaca imali su 1930-ih godina. Ovce su dr\u017eali i na susjednim otocima, \u0160kolju, Kamenjaku, Masarinama, Hripi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>1760. godine Premuda je imala 322 stanovnika<\/strong>. Za vrijeme austrijske vlasti (od po\u010detka 19. st. do 1918.) se osnivaju kotarevi, a otok spada u kotar Zadar, op\u0107inu Silba.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stanovni\u0161tvo i gospodarske djelatnosti na otoku<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dominantne su djelatnosti stanovnika jo\u0161 u srednjem vijeku bile poljoprivreda i sto\u010darstvo. Osim toga stanovni\u0161tvo se bavilo ribarstvom. <strong>U dokumentima se ve\u0107 godine 1501. spominje ribarstvo Premude<\/strong> zbog spora s I\u017eem oko ribarenja (dokument <em>Processo<\/em>, \u017dupni ured Veli I\u017e.)<\/p>\n\n\n\n<p>Stanovni\u0161tvo se bavilo i <strong>va\u0111enjem kamena<\/strong>, uglavnom za doma\u0107u uporabu.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako o brodarstvu na otoku nema puno podataka, sigurno je da je razvijeno ribarstvo uvjetovalo i razvoj brodarstva i pomorstva. <strong>U 18. st. se spominje sedam brodovlasnika<\/strong>, spominju se u crkvenim dokumentima. Prema usmenoj predaji brodari su prevozili volove iz na\u0161ih krajeva u Veneciju. Gotovo svi brodari imaju grobove s uklesanim brodovima u crkvi sv. Kirijaka. <strong>U 19. st. spominje se tek jedan brodovlasnik, ali osam kapetana<\/strong>. Dvojica od njih su se svojim sposobnostima posebno istaknula: <strong>kapetan Pavao Smir\u010di\u0107<\/strong> oko 1860. spasio je jedan francuski brod od potapanja kraj Marseilla, za \u0161to je od Francuske dobio zlatnu medalju, dalekozor i titulu viteza. Medalju su ukrali njema\u010dki vojnici 1944. Kutiju od medalje i dalekozor 1962. imao je ro\u0111ak Ante Smir\u010di\u0107 u Premudi (kaziva\u010di su nam rekli da se medalja od nekoga Smir\u010di\u0107a nalazi u Pomorskom muzeju u Splitu).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi poznati <strong>kapetan je Sveto \u0160anto Lovrovi\u0107<\/strong>, koji je kraj Buenos Airesa 1866. spasio 17 francuskih mornara s dvaju potopljenih brodova za \u0161to je od Francuske dobio zlatnu medalju i dalekozor, a od Austrije Vite\u0161ki kri\u017e. Postao je kapetan najve\u0107eg argentinskog putni\u010dkog broda. O ovome doga\u0111aju pisao je svjetski tisak, a jedan \u010dlanak iz <em>L&#8217;Osservatore Triestino <\/em>uokviren je i nalazi se na zidu u crkvi sv. Kirijaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog va\u017enosti pomorskog gospodarstva <strong>od 1877. do kraja 19. st<\/strong>. na Premudi je postojao i <strong>lu\u010dki ured<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj se stanovnika na Premudi stalno pove\u0107avao te je <strong>1857. imala 577 stanovnika i 124 ku\u0107e<\/strong>, najvi\u0161e u svojoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da poljoprivreda nije mogla prehraniti stanovni\u0161tvo, <strong>na Premudi je vrlo rano zapo\u010delo iseljavanje<\/strong>, uglavnom <strong>u Ju\u017enu i Sjevernu Ameriku<\/strong> &#8211; Premuda je godine 1857. imala 95 odsutnih stanovnika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Krajem 19. st.<\/strong> dolazi do velike ekonomske krize. Vinogradarstvo koje se u prija\u0161njim desetlje\u0107ima razvijalo sada propada zbog peronospore, ali i vinske klauzule &#8211; nove odredbe koja je dala pogodnosti Italiji za izvoz vina u Monarhiju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Brodarstvo tako\u0111er stagnira pojavom parobroda. Stagniranjem gospodarskog razvoja otoka nastavlja se val iseljavanja. Broj stanovnika se najvi\u0161e smanjio u \u0161ezdesetim i osamdesetim godinama 19. stolje\u0107a. Iako se smanjio broj stanovnika, <strong>godine 1869. Premuda je imala najvi\u0161e ku\u0107a 127<\/strong>. Od tada se broj ku\u0107a stalno smanjivao pa ih je 1<strong>953. u naselju zabilje\u017eeno 75<\/strong>. Danas su mnoge ku\u0107e zapu\u0161tene i ru\u0161evne, a za neke od njih stanovni\u0161tvo ne zna ni kojoj su obitelji pripadale.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se stanovni\u0161tvo iseljava, naselje nije zaostajalo u razvoju. <strong>Ve\u0107 je 1867. po\u010dela raditi osnovna \u0161kola<\/strong>. Prema kaziva\u010dima, tu prvu \u0161kolu su vodili sve\u0107enici. Poha\u0111ala su je u po\u010detku mu\u0161ka i \u017eenska djeca, a onda su \u017eensku &#8220;potjerali&#8221; pa u\u010dili samo mu\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godine 1890. u selu je napravljena zgrada \u0161kole<\/strong> u blizini crkve sv. Jakova.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Krajem 19. st. otvorena je i \u010ditaonica<\/strong>. Nalazila se u sredi\u0161tu mjesta u ku\u0107i do dana\u0161nje trgovine. Danas ta ku\u0107a pripada obitelji Buja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1923. \u010ditaonica je dobila Pravilnik o radu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po\u0161ta <\/strong>je u naselju otvorena po\u010detkom 20. st. Bila je u ku\u0107i Ivana Jadro\u0161i\u0107a. U toj ku\u0107i je do danas sa\u010duvan stari po\u0161tanski <em>\u0161alter<\/em>. Ljude iz te ku\u0107e mje\u0161tani i danas zovu <strong><em>Po\u0161tirovi<\/em><\/strong>. Po\u0161ta se poslije preselila u zgradu tada\u0161nje <em>Potro\u0161a\u010dke zadruge<\/em>, u kojoj se nalazi i danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Otok je <strong>ve\u0107 1900<\/strong>. imao redovitu <strong>parobrodarsku vezu<\/strong> sa Zadrom i okolnim mjestima ovoga podru\u010dja. Potkraj 19. st. poticanjem dr\u017eave po\u010dinju se vi\u0161e saditi <strong>masline<\/strong> i proizvoditi ulje te razvijati ribolov, naro\u010dito na malu plavu ribu, a radi bolje organizacije godine <strong>1903. osnovana je ribarska zadruga, najstarija na zadarskim otocima, a \u010detvrta zadruga na Jadranu<\/strong>. Godine 1910. sagra\u0111en je u naselju i Ribarski dom. Prema kaziva\u010dima, ribu su i\u0161li prodavati u Zadar te prema Rijeci, a srdele su prodavali \u010dak i u \u010ce\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<p>U naselju je <strong>po\u010detkom 20. st. osnovana i Prera\u0111iva\u010dko-potro\u0161a\u010dka zadruga<\/strong>. Godine 1926. sagra\u0111ena je ispred \u017eupnoga dvora zgrada zadru\u017enog doma. Prema kaziva\u010dima u prizemlju doma bila je trgovina, a na katu dru\u0161tvene prostorije. U naselju je prije Prvoga svjetskog rata postojalo vi\u0161e trgovina, zapravo mnoge ku\u0107e su imale tzv. <em>banak <\/em>u konobi na kojem je bila vaga za trgovanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Od godine 1900. do 1910. i pored iseljavanja pove\u0107ao se broj stanovnika (od 446 na 473).<\/p>\n\n\n\n<p>Pomorska tradicija je nastavljena i u 20. st., u kojemu su s Premude bila tri kapetana.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rapalskim ugovorom iz 1920<\/strong>. godine Zadar pripada Italiji, a zadarski otoci, pa tako i Premuda, ujedinjeni su s Kraljevinom SHS. Tako su ostali bez svoga stoljetnog kulturnog i gospodarskog sredi\u0161ta, a veze s kvarnerskim otocima i Istrom (koji su tako\u0111er pripali Italiji) su ote\u017eane. Novom administrativnom podjelom zbog gubitka Zadra osnovan je kotar u Preku, pod koji su spadali svi zadarski otoci. Op\u0107insko sredi\u0161te za Premudu je i dalje bila Silba.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nakon Drugoga svjetskog rata<\/strong> ribarstvo stagnira. <strong>Godine 1961. ribarska je zadruga ukinuta<\/strong>, a Potro\u0161a\u010dka je zadruga pripojena zadruzi u Silbi, poslije zadruzi Zadranka. Stanovni\u0161tvo se postupno iseljava, najvi\u0161e u Zadar.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Broj se stanovnika od godine 1921., kad je naselje imalo 473 stanovnika, do danas stalno smanjivao. Godine 1948. naselje je imalo 320 stanovnika, 1971. 152, 1991. 73, a 2001. samo 58 stanovnika. Prema popis uz 2011. godine, broj stanovnika neznatno je pove\u0107an na 64. Dana\u0161nje stanovni\u0161tvo je uglavnom starije dobi.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i broj Premujana \u017eivi u iseljeni\u0161tvu, u Ju\u017enoj i Sjevernoj Americi, gdje ih ima znatno vi\u0161e nego u Hrvatskoj, a ima ih i u Zadru, Zagrebu, Rijeci, Malom Lo\u0161inju.<\/p>\n\n\n\n<p>Tabli\u010dni prikaz broja stanovni\u0161tva po godinama popisa:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td><strong>Godina<\/strong><\/td><td><strong>Broj stanovnika<\/strong><\/td><td><strong>Godina<\/strong><\/td><td><strong>Broj stanovnika<\/strong><\/td><td><strong>Godina<\/strong><\/td><td><strong>Broj stanovnika<\/strong><\/td><\/tr><tr><td><strong>1527.<\/strong><\/td><td>110<\/td><td><strong>1857.<\/strong><\/td><td>569<\/td><td><strong>1937.<\/strong><\/td><td>378<\/td><\/tr><tr><td><strong>1608.<\/strong><\/td><td>27<\/td><td><strong>1864.<\/strong><\/td><td>561<\/td><td><strong>1948.<\/strong><\/td><td>320<\/td><\/tr><tr><td><strong>1634.<\/strong><\/td><td>78<\/td><td><strong>1869.<\/strong><\/td><td>487<\/td><td><strong>1953.<\/strong><\/td><td>272<\/td><\/tr><tr><td><strong>1750.<\/strong><\/td><td>284<\/td><td><strong>1881.<\/strong><\/td><td>500<\/td><td><strong>1971.<\/strong><\/td><td>152<\/td><\/tr><tr><td><strong>1760.<\/strong><\/td><td>322<\/td><td><strong>1890.<\/strong><\/td><td>644<\/td><td><strong>1981.<\/strong><\/td><td>98<\/td><\/tr><tr><td><strong>1818.<\/strong><\/td><td>464<\/td><td><strong>1905.<\/strong><\/td><td>647<\/td><td><strong>1991.<\/strong><\/td><td>78<\/td><\/tr><tr><td><strong>1825.<\/strong><\/td><td>430<\/td><td><strong>1910.<\/strong><\/td><td>458<\/td><td><strong>2001.<\/strong><\/td><td>58<\/td><\/tr><tr><td><strong>1840.<\/strong><\/td><td>512<\/td><td><strong>1928.<\/strong><\/td><td>453<\/td><td><strong>2011.<\/strong><\/td><td>64<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p><em>Izvor: Inventarizacija etnolo\u0161ke gra\u0111e na otoku Premudi; Filip \u0110in\u0111i\u0107, Manda Horvat, Katica Mutak; 2007<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Obrada: Dru\u0161tvo Premujana<\/em><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-stackable-spacer stk-block-spacer stk--no-padding stk-block stk-5fba590\" data-block-id=\"5fba590\"><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otok Premuda Dobrodo\u0161li na stranice otoka Premuda Povijest O naseljenosti otoka u pretpovijesti nema zasad pouzdanih podataka. Prvi pisani spomen je iz anti\u010dkoga doba, na tzv. Tabuli Peutingeriani iz 3. st., na kojoj se otok naziva Pamodos. Taj naziv pred-indoeuropskoga je porijekla, a budu\u0107i da se zna da su osim obale i svi otoci ispred [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-388","page","type-page","status-publish","hentry"],"blocksy_meta":{"page_title_panel":"","has_hero_section":"disabled","b5eab4b45fc993c35f414f196001c1b3":"","hero_section":"type-1","hero_elements":[{"id":"custom_title","enabled":true,"heading_tag":"h1","title":"Home"},{"id":"custom_description","enabled":true,"description_visibility":{"desktop":true,"tablet":true,"mobile":false}},{"id":"custom_meta","enabled":false,"meta_elements":[{"id":"author","enabled":true,"label":"By","has_author_avatar":"yes","avatar_size":25},{"id":"post_date","enabled":true,"label":"On","date_format_source":"default","date_format":"M j, Y"},{"id":"updated_date","enabled":false,"label":"On","date_format_source":"default","date_format":"M j, Y"},{"id":"categories","enabled":false,"label":"In","style":"simple"},{"id":"comments","enabled":true}],"page_meta_elements":{"joined":true,"articles_count":true,"comments":true}},{"id":"breadcrumbs","enabled":false}],"76f4d01deefcea6e36539ad1e0b44d7b":"","hero_alignment1":"CT_CSS_SKIP_RULE","hero_margin":40,"hero_alignment2":"center","hero_vertical_alignment":"center","0949b4a7e32105b1f86c9539ab4f63fe":"","hero_structure":"narrow","8b5cdd064d547fd8f2f567b9e5031f2c":"","page_title_bg_type":"featured_image","custom_hero_background":{"attachment_id":null},"parallax":{"desktop":false,"tablet":false,"mobile":false},"b8535cf0316ce12df016fa4a68ddf005":"","hero_height":"250px","pageTitleFont":{"family":"Default","variation":"Default","size":"30px","line-height":"CT_CSS_SKIP_RULE","letter-spacing":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-transform":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-decoration":"CT_CSS_SKIP_RULE"},"pageTitleFontColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"pageMetaFont":{"family":"Default","variation":"n6","size":"12px","line-height":"1.3","letter-spacing":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-transform":"uppercase","text-decoration":"CT_CSS_SKIP_RULE"},"pageMetaFontColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"},"hover":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"page_meta_button_type_font_colors":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"},"hover":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"page_meta_button_type_background_colors":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"},"hover":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"pageExcerptFont":{"family":"Default","variation":"Default","size":"CT_CSS_SKIP_RULE","line-height":"CT_CSS_SKIP_RULE","letter-spacing":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-transform":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-decoration":"CT_CSS_SKIP_RULE"},"pageExcerptColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"breadcrumbsFont":{"family":"Default","variation":"Default","size":"CT_CSS_SKIP_RULE","line-height":"CT_CSS_SKIP_RULE","letter-spacing":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-transform":"CT_CSS_SKIP_RULE","text-decoration":"CT_CSS_SKIP_RULE"},"breadcrumbsFontColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"},"initial":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"},"hover":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULEDEFAULT"}},"pageTitleOverlay":{"background_type":"color","background_pattern":"type-1","background_image":{"attachment_id":null,"x":0,"y":0},"gradient":"linear-gradient(135deg,rgba(6,147,227,1) 0%,rgb(155,81,224) 100%)","background_repeat":"repeat","background_size":"auto","background_attachment":"scroll","patternColor":{"default":{"color":"#e5e7ea"}},"overlayColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}},"backgroundColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}}},"pageTitleBackground":{"background_type":"color","background_pattern":"type-1","background_image":{"attachment_id":null,"x":0,"y":0},"gradient":"linear-gradient(135deg,rgba(6,147,227,1) 0%,rgb(155,81,224) 100%)","background_repeat":"repeat","background_size":"auto","background_attachment":"scroll","patternColor":{"default":{"color":"#e5e7ea"}},"overlayColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}},"backgroundColor":{"default":{"color":"var(--theme-palette-color-6)"}}},"pageTitlePadding":{"top":"50px","bottom":"50px","left":"auto","right":"auto","linked":true},"eba25506a86953c395b61aeb80c3ca2d":"","page_structure_type":"default","653fd0425713646e5318053e5570eeb1":"","content_style_source":"inherit","content_style":"wide","vertical_spacing_source":"custom","content_area_spacing":"none","background":{"background_type":"color","background_pattern":"type-1","background_image":{"attachment_id":null,"x":0,"y":0},"gradient":"linear-gradient(135deg,rgba(6,147,227,1) 0%,rgb(155,81,224) 100%)","background_repeat":"repeat","background_size":"auto","background_attachment":"scroll","patternColor":{"default":{"color":"#e5e7ea"}},"overlayColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}},"backgroundColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}}},"content_background":{"background_type":"color","background_pattern":"type-1","background_image":{"attachment_id":null,"x":0,"y":0},"gradient":"linear-gradient(135deg,rgba(6,147,227,1) 0%,rgb(155,81,224) 100%)","background_repeat":"repeat","background_size":"auto","background_attachment":"scroll","patternColor":{"default":{"color":"#e5e7ea"}},"overlayColor":{"default":{"color":"CT_CSS_SKIP_RULE"}},"backgroundColor":{"default":{"color":"var(--theme-palette-color-8)"}}},"content_boxed_shadow":{"inherit":false,"blur":18,"spread":-6,"v_offset":12,"h_offset":0,"inset":false,"enable":true,"color":{"color":"rgba(34, 56, 101, 0.04)"}},"boxed_content_spacing":{"desktop":{"top":"40px","bottom":"40px","left":"40px","right":"40px","linked":true},"tablet":{"top":"35px","bottom":"35px","left":"35px","right":"35px","linked":true},"mobile":{"top":"20px","bottom":"20px","left":"20px","right":"20px","linked":true}},"content_boxed_radius":{"top":"3px","bottom":"3px","left":"3px","right":"3px","linked":true},"7992791a59a9cb710c125115fbd410b3":"","disable_featured_image":"no","disable_share_box":"no","disable_header":"no","disable_footer":"no","styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=388"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/388\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1040,"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/388\/revisions\/1040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/premuda.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}